|
|
Streličarstvo
Streličarstvo je natjecateljski i rekreativni sport. Rekreativnim streličarstvom se može baviti svatko,
pa i invalidne osobe. Streličarstvom se možete baviti u streličarskim klubovima, ali možete i sami organizirati
teren za gađanje ili vježbanje uz odgovarajuće mjere sigurnosti.
Rekreatvno streličarstvo može biti i obiteljski sport. Čest je slučaj da se rekreatvno ili na natjecanju
pojavljuju odrasli i djeca iz iste obitelji.
Streličarstvo je sport kojim se može baviti gotovo svatko, jer ne traži posebne fizičke predispozicije.
S druge strane, streličarstvo omogućava boravak na otvorenom, u prirodi i omogućava umjerenu fizičku aktivnost
korisnu za održavanje zdravlja i psihički odmor.
S obzirom da se strličarstvo može upražnjavati i u dvorani, to je sport kojim se možete baviti cijelu godinu.
Streličarstvo spada u sportove preciznosti. Natjecanja u streličarstvu održavaju se u dvorani ili na otvorenom.
U dvorani se gađa u mete s udaljenosti od 18 do 25 metara. Na otvorenom udaljenosti od mete su
90,70,50 i 30 metara za muškarce, a 70,60,50 i 30 metara za žene. Svaki natjecatelj ima pravo na po tri strijele
a 50 i 30 metara i po 6 strijela s udaljenosti od 70 i 90 metara.
Vrijeme za gađanje je ograničeno. Gađa se u metu koja se sastoji od koncentričnih krugova.
Najmanji središnji krug donosi 10 bodova, najveći vanjski 1 bod.
Pobjednik natjecanja u streličarstvu je natjecatelj čiji je zbroj bodova ostvaren svim strelama najveći.
Novija disciplina u streličarstvu je gađanje trodimenzionalnih maketa životinja s različitih
udaljenosti(5-45 metara). 28 ili 40 meta se gađa s po jednom strelicom. Pobjednik je natjecatelj s najviše pogođenih
meta. Gađanje se vrši u više krugova.
Poljsko streličarstvo je posebna disciplina. Gađa se oično u dva kruga po 24 mete koje su rapoređene
po livadama u promjeru 2-4km. Svaka meta se gađa s tri strelice. U prvom krugu s nepoznate, u drugom krugu s poznate
udaljenosti. Udaljenost mete promjera 20,40,60 i 80cm je 5 do 60 metara.
Pored toga, postoje streličarska natjecanja u najdaljem izbacivanju strijele, gađanje icrtanog
kruga na tlu s udaljenosti od 165 metara. Postaje popularan streličarski biatlon - kombinacija
skijaškog trčanja i gađanja strijelom umjesto puškom.
Arkatlon je gađanje u metu u kombinaciji s trčanjem na 5 ili 12 km, sa tri mjesta za ga?anje.
Moderan luk može izbaciti strijelu preko 200 m, sa brzinom koja prelazi 200 km/h. Svaki luk može biti opasan
i prema njemu se moramo odnositi sa respektom i prema pravilima ponašanja na strelištu.
Streličarstvo je vrlo popularan sport u svijetu.
U USA je registrirano više milijuna streličara, Evropi je streličarstvo najrazvijenije u Francuskoj,
Italiji, Engleskoj i dr. Također je vrlo razvijeno u nekim azijskim zemljama: Kina, Koreja, Tajvan, Japan i dr.
Streličarstvo je bilo olimpijski sport od 1904-1920 godine. Nakon toga je streličarstvo skinuto s programa
zbog neujednačenih pravila. Strličarstvo ponovo postaje olimpijski sport 1972. godine. Na paraolimpiskim igrama
za osobe s invaliditetom streličarstvo je uvedeno na Olimpijskim igrama 1960. u Rimu.
Povijest streličarstva
Povjesničari i etnolozi svrstavaju otkriće luka među najrevolucionarnije ljudske pronalaske i uspoređuju ga s
otkrićem vatre i govora. Zna se da je čovjek upotrebljavao luk i strijelu još u mlađem kamenom
dobu, otprilike prije 6 000 godina. To dokazuju mnogi crteži pronađeni u pećinama s jasnim
prikazima lova. Do danas, arheolozi su pronašli najstariji luk u Danskoj.
Strelice su pronađene su na mnogim mjestima širom svijeta, u Egiptu, Švedskoj, Danskoj,Indiji..
U samom početku lukovi su izrađivani od drva i životinjskih rogova, a tetive od biljnih
vlakana ili životinjskih crijeva. Strijele su bile drvene s kremenim, koštanim ili kasnije željeznim šiljkom,
katkad natopljenim otrovom, a pera su bila ptičja.
Streličarstvo se koristilo kao oružje u ratovima, jer vješt streličar mogao je odapeti deset do dvanaest
dobro usmjerenih strelica u minuti. Tek kad izumljen metak, puška je istisnula luk i strijelu.
Povijest streličarstva je puna mitova i priča o velikim strijelcima. Ovi strijelci su odigrali glavnu ulogu u
drevnim civilizacijama Egipta, Indije, Grčke i Perzije.
U streličarstvu su se koristile razne vrste lukova: dugi, kratki, povijeni, samostrel i složeni luk. Dužina
luka je ovisila o fizičkim sposobnostima strijelca, a nekad je premašivala njegovu visinu.
U srednjem vijeku streličarstvo, osim lova i ratne vještine, postaje i sportsko natjecanje.
Natjecanja i streličarski turniri održavani su u ranom srednjem vijeku u Engleskoj, a prva društva
osnovana su već u 14.st. Smatra se da je najstarije streličarsko društvo osnovano u Bruxellesu
1381. godine, a djeluje još i danas.. Ostale najpoznatije streličarske družine osnovane su i počele
su sa svojim djelovanjem nešto kasnije (18.st.). Ta djelovanja nisu prekinuta , a njihovi članovi i
danas se natječu na godišnjim turnirima koje redovito održavaju.
Početkom dvadesetog stoljeća profesionalni inženjeri unapređuju u streličaarstvo koje
je dotad bilo u domeni tradicionalnih zanatskih stručnjaka.
U isto vrijeme osnovan je Međunarodni streličarski savez (F.I.T.A. – Federation de tir a l'arc) koji je
objedinio i propisao pravila natjecanja. Ujednačenjem pravila omogućeno je organiziranje
međunarodnih natjecanja koja se redovito održavaju svake godine diljem svijeta. Najbrojnije
članstvo je u SAD-u (gotovo 2 milijuna registriranih streličara i dvostruko veći broj lovaca lukom i
strijelom), zatim u zapadnoevropskim i skandinavskim zemljama te u Japanu, Kini, Rusiji i Koreji.
Na modernim OI streličarstvo se pojavljuje 1900. u Parizu, a zatim u St.Louisu 1904. godine , u
Londonu 1908. i Antwerpenu 1920. Poslije toga streličarstvo, zbog nejedinstvenih pravila, nije bilo
uključivano u olimpijski program sve do OI u Munchenu 1972. kada postaje stalna olimpijska
disciplina.
Prvo streličarsko društvo u Hrvatskoj osnovano je u Zagrebu,
1955. pod nazivom Prvi streličarski klub Zagreb, zatim u Rijeci 1960. Streličarski klub Rijeka.
Kasnije su osnovana i druga streličarska društva u Varaždinu, Osijeku, Poreču, Čakovcu,Zagrebu,
Karlovcu,Bjelovaru .... Klubovi su povezani u Hrvatski streličarski savez.
Prvo Hrvatsko prvenstvo u FITA disciplini održano je 13. rujna 1963. godine.
Oprema za streličarstvo
Oprema za streličarstvo je različita ovisno o disciplini za koju služi. Cijena opreme također zavisi
od discipline. To vrijedi i za rekreativno i sportsko streličarstvo. Pored toga, izbor opreme
ovisi i o fizičkim predispozicijama svakog pojedinca.
Početnik ne bi smio nabavljati opremu bez konzultacija s iskusnim streličarom ili streličarskim klubom.
Danas se u sportskom streličarstvu uglavnom koriste dvije vrste luka:
refleksni luk (klasični luk, recurve, Take-Down luk, a koristi se i termin
olimpijski luk) i složeni luk (compound, luk sa rotirajućim tijelima na krajevima
krakova i sistemom tetiva).
Osovina, vrh strelice i zarez tvore strelicu. Aluminijske legure, karbonska vlakna, drvo i
stakloplastika koriste se danas za izradu osovine strelice. Svaki materijal ima neke prednosti i mane.
Npr. strelica od fiberglasa brzo puca.
Lukovi se dijeli prema "stilu", odnosno prema vrsti za pojedinu disciplinu:
* olimpijski luk - zakrivljeni luk (recurved bow)
* složeni luk (compound bow)
* goli luk, bez nišana - instinktivno gađanje (bare bow)
* standardni luk
* lovački luk
* dugi luk (longbow)
* samostrel (crossbow)
Streličarstvo Istra
Streličarstvo Šibenik
Streličarstvo Dubrovnik
|
|
