Skijanje alpsko skijanje skijališta Bjelolasica Sljeme Platak Medvednica

Početna
Alpsko skijanje
Povijest skijanja
Oprema za skijanje
Savjeti za skijanje
Ponuda za skijanje
Ponuda opreme

POVIJEST SKIJANJA

Nije moguće utvrditi kad je prvi čivjek stao na skije.
Norveška legenda spominje skijanje oko u 8000 g. prije Krista kada se dogodila invazija na zemlje Skandinavije od strane 'ljudi na skijama'. Na sjeveru Norveške pronađena je urezana slika u stijeni koja prikazuje lovca na skijama, a pretpostavlja se da je nalaz stariji od 7000 g.
U Švedskoj su pronađene najstarije koje potječu iz 2500-te godine prije Krista.
Skije koje su se tada koristile široke i teške. Koristio se samo jedna štap za odguravanje. Skijanje se nalazi na pećinskim crtežima koje povjesničari stavljaju u doba egipatskih faraona. Skijanje je tada služilo kao način transporta i vjerojatno je nalikovalo skijaškom trčanju.
Tek polovinom 19. stoljeća Norvežanin Sondre Norheim konstruira skijaški vez, dodaje još jedan štap i sužava skije. To je omogućilo lakše skijanje i razvoj prve sportske discipline u skijanju - nordijsko skijanje (trčanje).
Trebalo 100 godina do izuma veza koji oslobađa skijaševu nogu u trenutku opasnog opterećenja. Nakon toga razvija se tzv. alpsko skijanje, odnosno spuštanje skijama niz padine.
S obzirom da je skijanje vrlo popularan rekreacijski i natjecateljski sport, razvija se industrija koja stvara sve bolje skije, vezove, pancerice i ostalu opremu za skijanje.
Neophodan uvjet za skijanje su i uređene skijaške staze i žičare, kao i proizvodnja umjetnog snijega kad nema prirodnog Koliko je skijanje popularno pokazuje primjer Austrije koja veći dio turističke ponude ostvaruje od skijanja. Vrlo bogatu ponudu za skijanje imaju i Italija, Francuska, SAD i Novi Zeland.
Bogatije zemlje rade umjetne skijaške staze za ljetno skijanje. U nekim zemljama koje nemaju snijega izgrađuju se i dvorane s umjetnim snijegom za skijanje (Arapski Emirati , Japan).
Počeci skijanja u Hrvatskoj zabilježeni su još u 19. st. kada je hrvatski povjesničar i sportski pisac Franjo Bučar (1866.-1946.) održao prvi skijaški seminar za profesore tjelesnog odgoja Hrvatske.
Na padine Cmroka je, 1894. g., donio prve skije te pokazivao osnovne tehnike učiteljima .Bučar je bio prvi hrvatski natjecatelj koji je nastupio na nekom skijaškom natjecanju. Osvojio je drugo mjesto na natjecanju u Češkoj.
Skijanje na popularnosti u Hrvatskoj dobiva početkom 80-tih godina 20. st. kada standard građana dozvoljava kupnju skupe skijaške opreme i plaćanje aranžmana na skijalištima. Pravi bum skijanja događa se pojavom prvih uspješnih hrvatskih natjecatelja - Janice i Ivice Kostelić. Tada se počinju uređivati i skijališta u Hrvatskoj koja nemaju uvjete za natjecateljsko skijanje, ali su dovoljno dobra za početnike i manje iskusne rekreativne skijaše.

SKIJANJE

Pod pojmom skijanje podrazumijeva se svako kretanje po snijegu na skijama, bilo po ravnom terenu ili spuštanjem niz padinu. Danas se u i skijanje ubraja i tzv. snowboarding, spuštanje niz padinu na jednoj širokoj skiji bez štapova.
Skijanje niz padinu se često naziva i alpsko skijanje po Alpama gdje je i nastalo i dje ima najviše pogodnih terena za skijanje.
Kao i druge sportove, skijanje možemo podijeliti na rekreacijsko i natjecateljsko.
Rekreacijsko skijanje je danas jedan od najpopularnijih sportova. Boravak na snijegu i spuštanje niz blaže ili strmije padine su izvanredan način odmora, relaksacije i oslobađanja od stresa. Međutim, skijanje spada u vrlo skupe sportove, jer je oprema za skijanje skupa i turisrički aranžmani za skijanje za one koji žive tamo gdje nema uvjeta za skijanje. Pored toga, rekreacijsko skijanje je i relativno opasan sport.
Skijanje zahtijeva izvrsnu fizičku kondiciju, pogotovo u nogama. Mnogi rekreativci podcjenjuju opasnosti i dolaze nepripremljeni ili se upuštaju u spuštanje niz staze koje nadilaze njihove mogućnosti. Kako broj skijaša raste brže od broja uređenih staza, povećava se opasnost od sudara koji često završavaju s ozbiljnim lomovima, a ponekad i s tra gičnim posljedicama. Često problemi u skijanju nastaju i zbog neadkvatne opreme, loše podešenih vezova i sl. Natjecateljsko skijanje se dijeli na prema načinu skijanja na više disciplina: slalom, veleslalom, super-veleslalom (super-G), spust, alpska kombinacija (kombinacija slaloma i spusta), paralelni slalom. Slalom i veleslalom spadaju u tehničke discipline, a spust i super-G u brzinske discipline. Skijanje je olimpijski sport, a u zimskoj sezoni se svake godine FIS( Međunarodna skijaška organizacija) organizira niz natjecanja u svim disciplinama skijanja za muškarce i žene. Skijaške staze se dijele na crne - najstrmije, crvene - nešto blaže, plave - male strmine, bijele - gotovo ravne staze. Adrenalin skijaši često skijaju na neurešeđenim stazama - to se ne preporučuje nikome, alo mogu pokušati samo vrhunski skijaši. Bijele i plave staze se preporučuju početnicima.

OPREMA ZA SKIJANJE

Oprema za skijanje sastoji se od skija, štapova, pancerica, vezova, odijela, rukavica, naočala, kape, šalova i sve češće kacige. Za početnike u skijanju je najbolje da ne kupuju skije i pancerice iz više razloga. Moguće da vam se skijanje neće dopasti.Moguće je da kupite pogrešnu opremu koja nije namijenjena početnicima ili manje iskusnim skijašima. Najbolje je za početak iznajmiti opremu na skijalištu. Kod kupnje skija izbjegavati kupnju modela koji vam se dopada po izgledu. Najbolje je koristiti kod kupnje koristiti pomoć iskusnog skijaša ili ski-majstora.
Kad kupujete skijašku opremu najprije treba kupiti pancerice. One vam moraju odgovarati, jar ćete u njima provesti cijeli dan na skijalištu. U bilo kojem položaju tijela i s odgovarajućim termo čarapama prsti vam moraju biti slobodni i cipele vas nigdje ne smiju žuljati. Provedite u njima bar 10 minuta prije nego što ih kupite.
Skije su od 1997. doživjele velika promjene kad su se počele proizvoditi tzv. carver skije. Te skije omogućavaju lakše učenje skijanja, lakše se izvode promjene smjera, smanjeno je opterećenje skočnih zglobova. Skije imaju različite omjere širine srednjeg dijela u odnosu na vrh i rep skija, pa se dijele na allround, funcarving i race skije. Za početnika i manje iskusnog skijaša odgovarajuće su allround skije. Duža skija je stabilnija, kraćom lakše mijenjamo smjer. Današnje preporuke su da skija treba biti 15-20cm kraća od visine tijela. Vezovi moraju ispuniti dva kontradiktorna zahtjeva - da sigurno drže pancericu u skijama i da popuste kod opterećenja koje bi moglo izazvati ozljedu, z prvom redu ligamenata koljena. Vezove ne kupovati prema dizajnu nego prema uputama proizvođača. Proizvođači savjetuju i korištenje dodatne podloge između skija i vezova koja poboljšava promjenu smjera kod skijanja.
Skijaški štapovi po preporukama trebaju omogućiti da podlaktica stoji paralelno s tlom kad je skijaš u uspravnom položaju, odnosno zatvarati kut od 90° s tijelom
Ostala oprema mora biti takva da vam u svim uvjetima osigura ugodan boravak na skijalištu. U prvom redu odijelo, rukavice i čarape. Temperature na skijalištima u danima jake anticiklone padaju i do -30°C, a čest je i vjetar koji povećava osječaj hladnoće. Ako ste početnik i često padate dobro je imati još jedan par rukavica. To naročito važi za djecu. Naočale su neophodne ako puše vjetar koji nosi ledene iglice. Kaciga se preporučuje za sve one koji vole riskirati na snijegu.