|
|
RONJENJE U HRVATSKOJ
S više od 5800 km obalne linije i otprilike 1180 otoka ,
Hrvatska je među najljepšima u svijetu i omogućuje idealne uvjete za ronjenje . Hrvatski otoci su
proglašeni najljepšim na svijetu.
Hrvatska obala leži na kršu
i puna je podvodnih pećina , arheoloških lokaliteta i olupina ,
od Rimskih galija do Austro-Ugarskih brodova i ratnog brodovlja iz Drugog svjetskog rata .
Najveće blago koje privlači sve vrste ronioca su bogata flora i fauna .
Hrvatski dio jadranskog mora na glasu je kao jedno od najčišćih mora na svijetu.
Za najboljih dana možete imati podvodnu vidljivost i do 25 metara , što je iznimna vidljivost.
Najstariji lokaliteti koji sadržavaju ostatke potonulih brodova datiraju iz antičkih vremena
i mogu se pronaći na starim trgovačkim rutama od Grčke prema sjevernoj Italiji
i u svim kolonijama osnovanim na toj ruti na obalama Jadranskog mora :
Cavtat (Epidaurus), Mljet (Meleda), Korčula ( Korkira), Hvar ( Pharos), Vis (Issa),
Split(Asphalatos / Spalatum), Solin (Salona), Trogir (Tragurium), Rogoznica (Heracleia),
mjesta sidrenja u Kornatskom arhipelagu ( Žirje , Lavsa , Murter ) ,
šire područje Šibenika i Zadra ( Liburnia / Jadera ) , Pula ( Pola ) ,
rimske vile na Brijunima i sve druge mikro-lokacije koje su nekad koristili stari moreplovci kao
utočišta i sidrišta .
Najbolja mjesta za ronjenje mogu se nać'i na južnim djelovima obale i na mnogim hrvatskim otocima
na strani prema otvorenom moru . Ova područja pružaju i najrazličitije prilike za ronioce ,
jer su južni dijelovi obale bliži dubokim vodama , zbog čega je izbor ribe raznovrsniji i izdašniji.
Split je glavni centar za zračne i trajektne veze.
Najbliža lokacija za ronjenje je Bol na otoku Braču .
Malo udaljeniji otok Vis je još jedna dobra lokacija za ronjenje u Hrvatskoj.
Grad Komiža na zapadnoj strani ima dobar izbor olupina od rimskih galija do Austro-Ugarskih brodova
i ratnog brodovlja iz drugog svjetskog rata.
Još jedna svestrana lokacija za ronjenje je Vela Luka na otoku Korčuli.
Podvodni svijet Vela Luke je najraznovrsniji i najzanimljiviji na Mediteranu.
U središnjem dijelu Jadranskog mora , oko 15 Nm zapadno od grada Šibenika , 7 Nm jugozapadno od Murtera
ili 15 Nm južno od grada Zadra , nalazi se zadivljujuća skupina otoka nazvanih Kornatski arhipelag.
Područje Kornata je gotovo nepresušno s različitim lokacijama koje nude specifične tipove podvodnog reljefa
: strme zidove prepune života , podvodne pećine , i prolaze koji pokrivaju velik dio sjeverne Dalmacije.
Plić Tenki postala je zadnjih godina jedna od najomiljenijih za ronjenje na sjevernoj strani otoka Krka,
upravo radi toga jer nudi raznovrsnost pri svakom zamahu peraja
te raznolikost flore i faune od samog vrha pa sve do svoje najdublje točke na oko 40 m.
Na sjevernom Jadranu najveća je posjećenost zbog plićeg mora i bujnije vegetacije,
a pogotovo uz istarsku obalu gdje ronioci mogu vidjeti nekolko starih olupina brodova.
U sjevernom Jadranu more je nešto mutnije tako da je slabija vidljivost za ronjenje.
Postoje brojni ronilački centri i klubovi diljem Hrvatske obale.
Organiziraju tečajeve i škole ronjenja za početnike i za iskusne ronioce , te tečajeve za ronjenje na dah za djecu.
Sveškole ronjenja su cijenom pristupačne i vrlo profesionalne . Iznajmljuju opremu i nude izlete na najljepša mjesta .
NAJBOLJE LOKACIJE ZA RONJENJE
ISTRA
Zapadna obala Istre je uglavnom niska. Na sjeveru su dubine oko 20m, a na jugu oko Pule oko 40m.
Sjeverni dio je muljevit i mutniji.
Istočna obala je obrnuta, dubine podno Učke dosežu 50m, u podmorju prevladava stjenovito dno, bogara staništa
škampa.
Za ronjenje muljevita dna nisu zanimljiva. Za ronjenje je najzanimljiviji dio hridinastog dna do 30m dubine.
pod morem sjevernog Jadrana veliki je broj potopljenih kraških fenomena, neročito špilja i prolaza - na
otočiću Banjole kod Rovinja i na Fraškeru i Fraškeriću kod Pule.
Posebna priča u biološkom smislu su mnogobrojne olupine brodova naročito duž zapadne obale Istre uz koje se skuplja obilje
riba, hlapova.
KVARNER
Urezan u kopno, Kvarner je najbliže odredište za ronjenje iz zapadne i dijela istočne Europe.
postoje brojni domaći i strani ronilački centri.
podmorje obiluje prirodnim ljepotama. Ronjenje uz duge podmorske zidove ronilac nailazi na život od kojeg zastaje dah.
Nepregledni zidovi, špilje, grebeni, usjeci, rupe u kojima ronilac pronalazi hobotnice, hlapove, škrpine, ugore.
Ronjenje u plićacima, dostupno i početnicima roniocima, obiluje raznolikošću života.
Posebno je izazovno ronjenje oko potonulih brodova kao što je 'Szent Istvan' kod otoka Premude.
Bura koja je čest vjetar na Kvarneru daje bolju prozirnost mora i skupa s djevičanski nedirnutim bogatstvom podmorja, daje
mogućnost uživanja u ljepotama podmorja.
SJEVERNA DALMACIJA
Zadarski arhipelag ima otoka i otočića kao nijedan dio Jadrana. Konfiguracija podmorja odgovara
kongiguraciji kopna. Ovaj dio Jadrana karakterizira velik broj plitkih i dubokih lokacija za ronjenje.
Raspored otoka omogućava sidrenje i ronjenje po gotovo svakom vjetru.
U ovom dijelu Jadrana nema mnogo olupina za ronjenje, ali zato ronilac može naći mnogo podmorskih zidova,
brakova i kanjona. Podmorje ima dosta špilja od kojih je najpoznatija
Katedrala na otoku Premudi. Akvatorij je bogat ribom i pogodan za ronilačke fotosafarije.br>
Vanjska stra Kornata ima oštre okomite litice i teško je tu pogriješiti lokaciju za ronjenje.
Za ronjenje unutar parka prirode Telaščica i na nekim dijelovima Kornata treba tražiti posebne dozvole za ronjenje.
Otočić Mežanj uz Dugi otok je vrlo je atraktivna lokacija za ronjenje. U blizini sjevernih punti Dugog otoka
su atraktivne lokacije za ronjenje s prekrasnim zidovima. Rt Bonaster na Molatu i otočić Golac čine prolaz u kojem je kanjon
koji počinje na 5 a završava na 50m dubine. Početnici u ronjenju moraju biti pažljivi jer ovaj
kraj ima jake morske struje. naročito između Rivnja i Sestrunja i Rivnja i Ugljana.
Preporučljivo je ronjenje pred uvalom Soline na Ižu, na Silbi u uvali Sv. Ante.
Dugi otok spada u najbolje lokacije za ronjenje na Jadranu.
SREDNJA DALMACIJA
Budući da su uz srednjedalmatinske otoke vodili plovni putevi od antičkih vremena, mnogo podmorskih arheoloških
lokaliteta pogodnih za ronjenje. Kolijevka ronjenja na Jadranu je područje južnog dijela kornatskog arhipelaga,
gdje su spužvari s Krapnja početkom prošlog stoljeća vadili spužve i koralje.
Oko Primoštena se nalaze zanimljive lokacije za ronjenje kao što su otočići Mala i Velika Smokvica.
vanjska strna Šolte atraktivna je za ronjenje uz strme i divlje obale otoka s brojnim špiljama u moru.
Oko otoka Brača i Hvara ima također pogodnih ronilačkih lokacija, kao špilja u uvali Lučice, prolaz na rtu Kabal na Hvaru,
zatim nedaleko grada Hvara lokacije Vodnjak, Stambedar, uvala Vela Garška, rt Pelegrin.
Otok Vis je bogato područje za zanimljivo ronjenje. Oko ulaza u višku luku nalaze se ostaci iz grčkog i rimskog doba.
Atrativne olupine oko otoka Visa privlače mnoge ronioce koju se smiju posjetiti samo u pratnji ovlaštenih ronilaca
ronilačkih centara. Za ronjenje su zanimljive Zelena špilja na otoku Ravnik, Modra i Medvjeđa špilja na otoku Biševu.
JUŽNA DALMACIJA
Obale Lastova, Sušca i Mljeta su pravi raj za ronjenje, jer se u jednom zaronu može pronaći sasvim različite
forme stijena, procjepa i manjih špilja. Pojedine špilje spadaju u jedinstvene fenomene kao špilja Rikavica na Mljetu.
Tragovi drevne prošlosti mogu se pronaći ronjenjem uz sjeverna obale Mljeta. Istočno od Lastova su hridine arhipelaga
Vrhovnjaci i Lukovnjaci. Sa sjeverne strane Lastova je neizbježna lokacija za ronjenje otok Bijelac.
Poznate lokacije za ronjenje oko otoka Korčule su rt Ključ i ubala Zaklopatica. Sa zapadne strane Korčule od grada
Korčule do Prigradice su tragovi arheoloških lokaliteta.
Obala Pelješca prema Mljetu je nenaseljena, ali uz obalu se može naći olupine većinom iz II svjetskog rata.
Elafiti, Jakljan, Šipan, Koločep su nekad bili područje bogato koraljima.
Dobro očuvane i zaštiććene lokacije s antičkim brodovima oko Cavtata privlače mnoge ronioce. Aktivni ronilački centri
pronalaze svake godine neki arheološki lokalitet.
|
|