Planinarenje PD planinarsko društvo Bjelolasica Velebit Biokovo Mosor Učka

IZRADA WEB STRANICA, OPTIMIZACIJA STRANICA, INTERNET MARKETING, SCREEN TOUCH, GRAFIČKA VIZUALIZACIJA

Početna
Planinarenje
Povijest planinarenja
Oprema za planinarenje
Savjeti za planinarenje
Rute za planinarenje
Ponuda za planinarenje
Ponuda opreme

POVIJEST PLANINARENJA

Kad bi smo Zemlju smanjili na dimenzije naranče, ona bi bila glatkija od bilijarske kugle. Pa ipak su planine, blage neravnine na Zemljinoj površini oduvijek impresionirale ljude.
Planine su sa svojim vrhuncima skrivenim među oblacima predstavljale prikladna obitavališta za bogove. U Bibliji bog grmi s planine Sinaj i daje upute Izraelcima za izvođenje rituala na planinama zemlje koju trebaju zaposjesti.
Stari grci su svoje bogove smjestili na planinu Olimp(2900m). Planina Fudžijama u Japanu sveta je planina. Kasnije se bogove ipak selilo s planina na nebeski svod.
Ako se religija i praznojerje zanemare, planine i planinski lanci su ljudima ponajprije bile barijere. Nekad korisne kao zaštita od neprijateljske vojske ili mjesto gdje se organizira odbrana. Tako su Alpe štitile Italiju i Švicarsku. Preveliko povjerenje u planine iznenadilo je Rim 218god. prije nove ere kada je Hanibal preko Alpa stigao do Rima. Kad su Arapi 711 godine osvojili Španjolsku, Pirineji su ih zaustavili u pokušaju da osvoje Franačko kraljevstvo.
Izgleda da u antičko doba i u srednjem vijeku nitko nije uspinjao po planinama, osim da stigne na drugu stranu. zapisano je da je 1492 godine jedan francuski dvorjanin poveo grupu ljudi na planinu Aiguille(2100m) blizu Grenoble-a. Penjanje je bilo izvršeno po naredbi francuskog kralja Charlesa VII.
Švicarski prirodoslovac Konrad Gesner(1516-65) penjao se na alpske vrhove. Njegovo planinarenje imalo je znanstveni motiv, jer je tražio rijetke vrste biljaka i životinja.
U Sjevernoj Americi, Darby Field 1642 goine popeo se na planinu Mt. Vashington(1917m). Imao je problema s indijanskim vodičima koji su to smatrli svetim mjestom.
No tek u 1700 godinama planinarenje postaje zanimljivo znanstvenicima koji su proučavali formaciju planina, građu i ledenjake, biljni i životinjski svijet. 1787 godine dvadesetogodišnji student fizike iz Geneve Benedict de Saussure popeo se na Mont Blanc(4810m). On najprije nije imao hrabrosti da to sam učini, nego je ponudio nagradu onome tko to učini. Francuski liječnik Michel G. Paccard je to učinio u pratnji nosača. Iduće godine, kad je vidio da se to može učiniti, de Saussure se u 47 godini popeo na Mont Blanc.
O daljnjem osvajanju planinskih vrhova, alpinizmu, pročitajte na stranici o alpinizmu kad bude izrađena.
Prva planinarska organizacija, Alpine Club u Londonu, osnovan je 1857. godine. U Hrvatskoj počeci organiziranog planinarenja su u 1874 godini kada je u Zagrebu osnovano Hrvatsko planinsko društvo (HPD). Hrvati su tako bili deveti narod svijeta koji je imao svoje planinarsko društvo. Društvo je organiziralo 1875 godine u Samoborsko gorje. Iz početka društvo je imalo znanstvene motive. Polako su se osnivale podružnice društva širom Hrvatske, a u prvoj polovici 19 stoljeća planinarenje postaje hit među plemstvom i bogatim građanima.
Iza drugog svjetsko rata planinarenje i planinarska društva su bili zabranjeni. 1948 godine osniva se planinarsko društvo "Zagreb", a zatim i niz drugih društava. Širenjem mreže cesta, izgradnjom planinskih domova i staza, žičara, planinarenje postaje dostupnije.
Danas u Hrvatskoj je došlo je do porasta broja društava i do sve veće popularnosti planinarenja. U Hrvatskoj danas djeluje oko 20.000 planinara organiziranih u više od dvije stotine planinarskih društava i klubova. Djelovanje planinarskih organizacija širom Hrvatske koordinira Hrvatski planinarski savez (HPS). . Hrvatski planinarski savez udružen je u Hrvatski olimpijski odbor, Međunarodnu uniju planinarskih organizacija (UIAA), Međunarodno udruženje za gorsko spašavanje (IKAR), Međunarodnu športsko penjačku federaciju (CEC) i Međunarodni orijentacijski savez (IOF).

PLANINARENJE

Planinarenje o kojem ovdje govorimo spada u rekreativni sport za široki broj ljudi za razliku od alpinizma koji zahtijeva mnogo više znanja o planinama, uspinjanju i traži mnogo više opreme i vremena.
Današnji način života u gradovima (pun stresa, zagađenja, buke, većinom sjedeći) čini planinarenje sve popularnijim načinom rekreacije. Bilo da se radi o dnevnom planinarenju ili o odmoru u planinama ili uz planine, planinarenje daje mogućnost poboljšanja psihofizičkog stanja organizma, oslobađanja od stresa, uživanja u čistom zraku, dodir s netaknutom prirodom. Osim toga, planinarenje daje mogućnost druženja, sklapanja i održavanja prijateljstava, raznih aktivnosti u okviru planinarskih društava i kad se ne ide u planine.
Hrvatska nema visoke planine, ali zato nudi bezbroj mogućnosti za planinarenje. Neke od planina su proglašene nacionalnim parkom( Risnjak, Sjeverni Velebit, Paklenica - južni Velebit) ili parkom prirode (Biokovo, Papuk, Medvednica Žumberak - Samoborsko gorje). Te planine, zbog svoje ljepote, daju poseban užitak planinarenju na njima. Čak i uz more se dižu neke od najviših planina (Velebit, Biokovo) koje daju mogućnost spajanja odmora uz kupanje i planinarenje. Ili planinarenje kao rezervnu varijantu kad more nije za kupanje.
Hrvatski otoci, koji su uglavnom potopljene planine, imaju vrhove pogodne za planinarenje. Naročito Brač, Cres, KrK, Rab i Pag. Planinarenje na te planine daje priliku za prekrasan pogled na Jadransko more, a za dobre vidljivosti i na najudaljenije otoke.
Kad idete na planinarenje vodite računa da ni rekreativno planinarenje nije bez opasnosti. Pročitajte o opremi za planinarenje i savjete za planinarenje koje daje Gorska služba spašavanja.