|
|
Otok Mljet
Britanski časopis Guardian je među deset najljepših hrvatskih otoka uvrstio otok Mljet uz ocjenu da Mljet
ima potpuno nedirnutu prirodu. Jacques Cousteau smatrao je ovo područje jednim od najintrigantnijih i
najljepših ronilačkih lokacija svijeta.
Mljet je najveći otok u južnoj Dalmaciji. Mljet je ujedno i najveći otok koji se nalazi blizu Dubrovnika.
Sa sjeverne strane Mljet gleda prema poluotoku Pelješcu i otočnoj skupini Elafiti. Sa zapadne strane najbliži je otok Korčula,
jugozapadno je Lastovo i njegova otočna skupina. Oko Mljeta ima više otočića i grebena.
Mljet je po veličini osmi naseljeni jadranski otok. Površina otoka je oko 100km2. Mljet je dug oko 37km a širok
prosječno 3km.
Obala Mljeta je vrlo razvedena, naročito sjeverozapadni dio gdje se nalaze Veliko i Malo jezero,
uvale Lastovska i Pomena te zaljev Polače, kao i jugoistočna obala (Saplunara).
Najviši vrh na otoku je Veliki grad - 514m. Mljet ima više vrhova s oko 300m visine, više polja i manjih
udolina.
Klima na otoku je tipična mediteranska s dugim, suhim ljetima i blagim, kišnim zimama. Mljet je izložen
jakim južnim vjetrovima u jesen i proljeće, a zimi često i neugodnoj buri. Ljeti u drugom dijelu dana puše
ugodni zapadni dnevni vjetar - maestral - pogodan za windsurfing i kitesurfing.
Mljet je slabo naseljen otok s oko 1200 stanovnika u 14 naselja. Najveće naselje je Babino polje s oko 350
stanovnika, a samo još Polače, Sobra i Goveđari imaju više od 100 stanovnika.
Mljet je jedini jadranski otok gdje stanovnici koriste ijekavski govor.
Stanovništvo se bavi poljoprivredom - maslinarstvo, vinogradarstvo, ljekovito bilje - ribolovom i turizmom.
Preko 70% površine Mljeta je prekriveno šumom, alepskim borom i zimzelenim hrastom crnikom, na
istočnom dijelu otoka oko Saplunare pitomim borom, pinijom ili pinjom.
Od divljih životinja na Mljetu ima najviše divljih svinja i jelena,
.prije stotinjak godina na otok su doneseni mungosi da prorijede zmije otrovnice. Kad su mungosi
pohvatali sve zmije i većinu guštera, počeli loviti kokoši. Danas su, tako, najveći problem otočana mungosi
Budući da je Mljet dosta udaljen od obale oko otoka još uvijek ima dosta bijele i plave ribe, jastoga i hlapa.
U prošlosti su obale Mljeta bile stanište sredozemne medvjedice.
Obale Mljeta su pogodne za kajak na moru, ronjenje, ribolov i podvodni ribolov.
Mljet ima trajektnu linije s Pelješcom (5NM), a u zadnje vrijeme, nakon izgradnje luke u Sobri sve više dobiva
na značaju veza s Dubrovnikom ( trajekt i katamaran).
Foto: www.destinacije.com - otok Mljet
Nacionalni park Mljet
Nacionalni park Mljet obuhvaća površinu od 5375ha i nalazi se na sjeverozapadnom dijelu otoka Mljeta.
Proglašen je 1960. godine.
Glavna obilježja parka su:
- Razvedena hridinasta obala, klifovi, hridine, urušene pećine i otočići na strani prema otvorenom moru.
Endemične biljke koje rastu na obalnim stijenama kao što su dubrovačka zečina, kapari
- Dva slana "jezera", Veliko i Malo jezero povezana uskim kanalom s morem i međusobno. Do prije 2000. godina to su
bila slatkovodna jezera. Veliko jezero površine 145 hektara, te dubine do 46 metara i Malo jezero
površine 24 hektara i dubine do 29 metara, svojom ljepotom i tajnama privlače prirodoslovce i
sve druge zaljubljenike u prirodu.
- Nacionalni park je isprepleten mrežom izletničkih staza uz obalu Malog i Velikog jezera,
do vrhova brda, stjenovitih obala otvorenih prema pučini, kroz šume alepskog bora i hrasta crnike.
- šuma alepskog bora i hrasta crnike na oko 70% površine Mljeta koje su spuštaju sve do obala oba jezera.
- otočić Svete Matije u velikom jezeru. Na otočiću je benediktinski samostan i crkva građena u 12. stoljeću.
- Polače - rimska palača, utvrde i starokršćanske bazilike.
Povijest otoka Mljeta
Mljet se prvi put spominje pod imenom Melita(Melite) od grčke riječi 'mellisa'(melitta) što znači med.
Ime duguje mnogobrojnim rojevima pčela koje su živjele po njegovim šumama. Najstariji povijesni izvoriu kojima se spominje
Mljet datiraju iz IV stoljeća prije Krista u djelima grčkih autora. U dvadeset trećem poglavlju Skilaksova ' Periplusa'
prvi put se spominje otok Mljet. Vjeruje se da je Homer mislio na Mljet pod otokom Ogiglijom gdje je Odisej doživio brodolom
i bio zarobljen od nimfe Calypso koja ga je držala kao ljubavnika 7 godina, a pustila ga je tek po naredbi Zeusa.
Odisejeva Spilja se nalazi u blizini mjesta Babino Polje i predstavlja zanimljiv prirodni fenomen i znamenitost otoka Mljeta.
Dok su naseljavali Issu(Vis), Korkyru Melaine(Korčula) ,Pharos (Hvar) i druge otoke uz jadransku obalu, Mljet
su koristili kao sklonište od nevremena, najčešće u luci Polače zbog blizine izvora pitke vode.
Prvi stanovnici koji su naselili Mljet u II stoljeću prije Krista bili su Iliri s poluotoka Pelješca i doline Neretve.
Iz toga perioda sačuvane su brojne kamene utvrde, dok se tragovi rimskog doba vide u brojnim amforama na potopljenim
brodovima.
Prva konkretnije podatke o stanovnicima Mljeta može se naći u djelu rimskog pisca Appiana 'De rebus Illyricus' iz I
stoljeća prije Krista. On opisuje ratove rimskog cara Oktavijana s Ilirima na Korčuli i Mljetu zbog
gusarskih napada na njegove brodove.
Od zapadnog dijela otoka tada je stvoren rimski carski posjed, a palača za upravitelja posjeda
sagrađena u Polačama je danas uz Dioklecijanovu palaču u Splitu najznačajniji kulturni spomenik u Damaciji.
U VIII stoljeću središnji dio otoka naseljavaju Hrvatima Neretljani. Sredinom 12. stoljeća
feudalni gospodari otoka postaju benediktinci pulsanskog reda, koji na otočiću usred Velikog
jezera podižu svoju opatiju i crkvu. 1345. Godine fratri sklapaju ugovor kojim stanovnike Mljeta
oslobađaju rada na imanjima u zamjenu za 300 hiperpera godišnje naknade. Od tada ovaj samostan,
kroz dugi niz stoljeća, djeluje kao kulturno, vjersko i političko središte otoka Mljeta.
Tek u XIX stoljeću fratri dozvoljavaju naseljavanje na području NP Mljet. Najprije nastaje
naselje Govedari čiji naziv govori o zanimanju njegovih prvih stanovnika.
Za vrijeme Napoleonove vladavine ukida se benediktinski red.
Krajem XIX i početkom XX. stoljeća Austrija pokušava unaprijediti život na otoku
pa šumari vode brigu o održavanju šuma. Veliki šumski požar 1917. godine odnosi stare
šume.
Zbog loših veza Mljet je dugo bio izoliran.
Današnje stanovništvo bavi se zemljoradnjom, posebice vinogradarstvom i maslinarstvom,
a turizam i ugostiteljstvo se razvijaju uspostavljanjem bolje povezanosti Mljeta s Pelješcom i Dubrovnikom ,
pa niču nova naselja uz more.
Mljet Map
Mljet - Kultura
Goveđari - otok Mljet Apartmani (1) Pomena - otok Mljet Hoteli (1) Prožura - otok Mljet Apartmani (1) Saplunara - otok Mljet Apartmani (7) Soline - otok Mljet Apartmani (1) Kampovi na Mljetu
Autokamp Mungos - Babino Polje između Odisejeve špilje i plaže Sutmiholjska -
Kamp može primiti do 250 osoba u mobilnim kućicama i šatorima. Restoran, recepcija, mjenjačnica, bar,
market i rent-a-car.
Kamp Mljet - Pomena 300 osoba, bar, trgovina, grill. Vodeni sportovi, biciklizam
Autokamp Lovor - Babino Polje u hladovini borova, maslina i lovora. Kamp je standardno opremljen.
Pogodan za vodene sportove i jedrenje.
Restorani Mljet
Restoran Odisej - Pomena
Konoba Triton - Babino polje
Restoran Melita - Otok Sv. Marije, Nacionalni park Mljet
Konoba Barba Ive - Goveđari
Mljet - Zabava i noćni život
Ako na otoku Mljetu tražite noćni život, onda ste promašili mjesto za odmor.
Mljet vam nudi mir, tišinu, zelenu i plavu boju, sportske aktivnosti na kopnu i moru.
Jedino mjesto na otoku gdje se skuplja nešto više ljudi je hotel Odisej.
Hotel vam nudi razne aktivnosti kao što su kajak na moru, ronjenje, brdski biciklizam, pješačenje po okolnim brdima i oko Velikog
i Malog jezera. Za one kojima treba malo podmlađivanja, hotel Odisej ima i wellness centar s masažom
i "beauty" tretmanima.
Ako volite ribolov, otok Mljet je pravo mjesto za vas. Možete se dogovoriti s domaćinom i ići s njim u ribolov.
Pored toga, možete sami, ako znate, uživati u lovu s obale na bijelu i ribu od dna. Pa onda uvečer to ispeći na gradelama.
Ako niste stručnjak za ribolov, restorani na Mljetu nude bogat izbor ribe i plodova mora uz odlična domaća vina i maslinovo
ulje.Svaki oblik ribolova je zabranjen u Velikom i Malom Jezeru. Dozvola za rekreacijski ribolov na području NP Mljet je
vrlo skupa, a na ostalom dijelu Mljeta cijena ribolovne dozvole je standardna. najvjerojatnije vas za dozvolu nitko neće
pitati, ako lovite s obale.
Mljet je također pogodna lokacija za podvodni ribolov.
Ronjenje na Mljetu, kao što smo već napisali, oduševilo i Jacqueasa Custo-a.
Najprije velika bistrina mora, a zatim brojne zanimljive lokacije kao što su podmorske špilje, olupine brodova
podvodni greben kamenog koralja, Odisejeva špilja , Rt Korizmeni Rat i otočic' Štit s jugozapadne strane,
strmi zidovi lokacije Zapetrali, rt Lenga i otoci Vanji Škoj i Nutarnji Škoj,
omogućit će vam nezaboravan doživljaj. Zbog neistraženosti područja, Mljet je zona pod posebnom
zaštitom Ministarstva kulture tako da je ronjenje mogućće isključivo u organizaciji
ronilačkih centara koji raspolažu s odobrenjima za podvodne aktivnosti.
Ako ste zaljubljenik u kajak na moru, Mljet pruža izvanredne mogućnosti za kajak po Velikom i Malom jezeru, do Odisejeve špilje,
obližnjih otočića ili uz obalu oko otoka. postoje i organizirane sedmodnevne kajak-ture iz Dubrovnika s obilaskom
Elafita i Mljeta.
Umorite se po danu, večerajte ribu na razne načine uz domaće vino i Mljet će vam ostati u nezaboravnoj uspomeni.
Ili jednostavno ljenčarite na plažama.
|
|